Promocija knjige „Ostavština Italije na crnogorskom primorju“ predstavljena je 28. oktobra u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović“ u budvanskom Starom gradu. Na promociji su o knjizi govorili mr Dušan Medin, prof. dr Ilija Lalošević i gospodin Aleksandar Dender, predsjednik Zajednice Italijana u Crnoj Gori.
Mr Dušan Medin je istakao: „U najkraćim crtama, posjetio bih na samo neke od zajedničkih prošlosti i veza Apeninskog i Balkanskog poluostrva, čije nasljeđe stoljećima baštini naše primorje. Još od antičkih vremena prostor istočne obale Jadrana, pa time i Boke Kotorske i Crnogorskog primorja, vjekovima je bio u sastavu Rimske carevine, a kasnije i njegovog legitimnog nasljednika – Istočnog Rimskog carstva, odnosno Vizantije, kao i Venecije, a tragovi materijalne i nematerijalne kulture svih tih razdoblja prisutne i dalje kroz arheološke zapise, arhitekturu, toponime, govor i druge oblike kulturne zaostavštine. U svojoj monografiji „Ostavština Italije na crnogorskom primorju“ , koja bi se, rekao bih, bez zadrške mogla nazvati „Ostavština Serenissime na crnogorskom primorju“, autor se primarno bavio arhitektonskim nasljeđem Venecije, te gospodarice Mediterana i naše obale, od sredine XV stoljeća, pa do 1797. godine.“
Prof. dr Ilija Lalošević je govorio o venecijanskom nasleđu u svakom od gradova iz knjige u kojoj su obuhvaćeni Kotor (Cattaro), Perast (Perasto), Herceg Novi (Castelnuovo), Tivat (Teodo), Budva (Butua), Sveti Stefan (Santo Stefano), Kastel Lastva ili Petrovac (Castel Lastua), Bar (Antivari), Svač (Sovacio) i Ulcinj (Dulcigno) kao i o značaju venecijanske kulture i arhitekture u tim gradovima.
Aleksandar Dender je u ime izdavača dao osvrt na sadržaj knjige: „Knjiga Jovice Martinovića po prvi put nudi čitalačkoj publici cjeloviti pregled venecijanske baštine iz peroda vladavine Venecije u Boki Kotorskoj kao i na crnogorskom primorju. Jedna je od rijetkih regija u svijetu pored Italije koja je tako bogata spomenicima, crkvama, palačama, čitavim gradovima koji svjedoče o Italijanskoj nadležnosti na ovim prostorima. Autor nam daje vrijedne opise kako svakog grada tako i pojedinačnih kulturnih dobara u njima, povijesti njihovog nastanka, arhitektonskih i konzervatorskih opisa, očuvanosti i na kraju daje predlog valorizacije i očuvanja kulturnih dobara i prezentaciju.“