More
23/11/2021 to 15/02/2022
Spomen dom „Crvena komuna”
Obala 111, Petrovac
+382 33 402 877
Galerija „Marko K. Gregović” Spomen-doma „Crvena komuna” (JU Muzeji i galerije Budve) čuva preko 200 umjetničkih artefakata iz različitih likovnih disciplina, raznovrsnih tehnika i formata. Proces sakupljanja umjetničke građe započeo je 1992. godine, od samog osnivanja tadašnje JU Spomen-dom „Crvena komuna”. Fundus se formirao kontinuirano kroz poklone i otkupe, uglavnom radovima umjetnika koji su u pomenutoj galeriji realizovali svoje samostalne izložbe. U umjetničkom fondu su najčešće zastupljeni crteži, slike, grafike, skulpture i fotografije. Umjetnička kolekcija sadrži djela domaćih i inostranih autora podijeljena u tri zbirke: „Zavičajni umjetnici”, „Strani autori” i „Crnogorski autori”.
Zbirka „Zavičajni umjetnici” predstavlja pregled lokalne likovne scene, odnosno sadrži starije, srednje i mlađe generacije umjetnika sa područja Budve, Petrovca, Reževića i Buljarice. Stalnu postavku iz ove zbirke čine radovi umjetnika Marka Krstova Gregovića, Stevana Luketića, Jovana – Jova Ivanovića, Slobodana – Boba Slovinića, Dragana Mijača Brileta, Sava Pavlovića, Nika Kalađurđevića, Alja Smail-agića, Vasa Nikčevića, Ðorđija – Bata Boljevića, Marice Kuznjecov Boljević, Saše Radišića, Mime Mitrović, Dijane Lazović, Bojane Popović, Mladena Suđića, Jelene Papović, Ivane Babić i drugih. Proces formiranja zbirke je tekao kontinuirano od osnivanja ustanove, otkupom i poklonom. Djela koja se nalaze u zbirci su nastajala u hronološkom rasponu od 1986. godine do današnjih dana.
Kapitalno djelo ove zbirke predstavlja umjetničko djelo „Ženski akt”, nastalo početkom XX vijeka (tačna godina nastanka je nepoznata), slikara Marka Krstova Gregovića iz Petrovca, po kome Galerija i nosi ime.
Izložba koju predstavljamo je izbor umjetničkih ostvarenja određenog broja autora iz „Zavičajne zbirke”, koja nam, istovremeno, otkriva suštinsku stranu njihovih ličnosti, stranu koju izvorni talenat, bez obzira na likovno obrazovanje, mističnom tajnom opredjeljuje za stvaralačku kreaciju kroz koju oni uspijevaju da ostvare djela različita po likovnim poetikama, ali i jedinstvena po uporišnoj snazi stvaralačkog impulsa koji u sebi objedinjuje viđeno i doživljeno. Prirodna umjetnička evolutivnost kroz personalno formiranje u težnji ka stvaranju likovnih vrijednosti, te raznovrsnost vizuelnog doživljaja i izražavanja osnovna je vrlina ove izložbe. Kreativna individualnost umjetnika čija su djela predstavljena na ovoj izložbi uslovila je stilsku polivalentnost, još više istaknutu autohtonošću njihovih likovnih iskaza i autentičnošću vizuelnog doživljaja. Kod svakog umjetnika pojedinačno, osobeni temperament je određivao unutrašnji proces umjetničkog stvaranja, uglavnom, potvrđujući relaciju između stvarnog i imaginarnog, oblika i sadržaja, posmatranja i prenošenja prirode u svom realitetu ili mističnoj snazi koja pokreće individualne unutarnje vizije.
U cjelini ova izložba otkriva raznovrsnost, mnoštvenost i posebnost, autentične darovitosti predstavljenih autora, njihovu otvorenost i radoznalost, sklonost ka izdvajanju i samovanju u traganju za likovnim izrazom u kome će najpotpunije moći iskazati sebe, izabranu temu i svoju poruku, kroz različita likovna saznanja u mjeri sa kojom su, susrećući se sa tuđim iskustvima, sticali sopstvena.
mr Lucija Ðurašković, istoričar umjetnosti