Rimski pločnik
U lapidarijumu današnjeg Muzeja grada Budve prezentovani su „in situ” ostaci rimskog pločnika, odnosno fragmentarno sačuvane rimske ulice. Kameni pločnici su crvenkaste boje, povećih dimenzija, monolitni i ređani u pravilne redove.
U lapidarijumu današnjeg Muzeja grada Budve prezentovani su „in situ” ostaci rimskog pločnika, odnosno fragmentarno sačuvane rimske ulice. Kameni pločnici su crvenkaste boje, povećih dimenzija, monolitni i ređani u pravilne redove.
Rimska kamena česma je otkrivena poslije zemljotresa 1979. godine, i to neposredno izvan sjevernih zidina Starog grada, dok se danas nalazi na ulazu u Muzej grada Budve. Četvrtastog je oblika sa izlivnim kanalom na jednoj od četiri strane. Potiče iz I-II vijeka n.e.
Kameni žrtvenik četvrtastog oblika sa jedva čitljivim natpisom Vinicia Pavlina, otkriven je na trgu ispred kuće Čekrdekovića poslije zemljotresa 1979. godine i postavljen „in situ” (na mjestu gdje je otkriven). Potiče iz I-II vijeka n.e., a služio je za prinošenje žrtve određenom rimskom božanstvu i to najčešće u tečnom obliku (vino).
Na trgu ispred crkve Svetog Ivana nalaze se ostaci rimskih termi (javna kupatila sa autentičnim kadama, hipokaustom i ložionicom) sagrađenih u periodu I-II vijeka nove ere.